Svi smo mi nekada imali noćne more i sasvim sigurno smo se pitali zašto nam se one javljaju i kakvo značenje imaju, a sada i znamo zašto.
Ljudi provedu jednu trećinu svog života spavajući, a značenje snova istražuje se već duže vrijeme, prenosi “BrightSide“. Zahvaljujući tehnologiji, danas je moguće pratiti aktivnost mozga dok spavamo, a naučnici i psiholozi širom svijeta dijele rezultate nastale tokom ovakvih ispitivanja.
Zašto sanjamo čudne snove?
Sigurno je svako od nas nekad imao jedan od onih snova u kojima su nam se događale čudne stvari i čiji je svaki smisao nestao kada smo se probudili. Postoji nekoliko objašnjenja zbog čega se ovo događa.
Svaka osoba ima svoje jedinstvene snove jer svi imamo različita iskustva i okupacije tokom dana. Nakon što zaspimo, naš mozak nastavlja naporno raditi, raspoređujući razne trenutke u kratkoročnu i dugoročnu memoriju. On uspoređuje događaje koji su se dogodili u skorije vrijeme, s onima koji su se dogodili ranije i to je razlog zašto možemo vidjeti slike iz svog djetinjstva, kako se igramo sa starim ljubimcem na mjestu gdje smo nekada živjeli.
Sve se to dešava u REM fazi ili fazi brzog pokreta oka koja traje do 10 do 20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tokom noći. Ova faza je, također, poznata i kao paradoksalni san, a naziv je dobila zbog toga što je aktivnost mozga slična onoj u budnom stanju. U ovoj fazi mozga ostaju aktivni svi njegovi dijelovi, osim dijela za logiku. Naime, koncentracija serotonina i norepinefrina, koji su neurotransmiteri odgovorni za logiku i pažnju, opada tokom sna. Iz tog razloga ne treba čuditi što naši snovi nemaju nikakve veze sa zdravim razumom nekada. Da se sve dogodilo samo u snu, shvatamo tek kada se probudimo.
Zašto imamo noćne more?
Prenosimo vam neke stvari koje su naučnici otkrili, a tiču se košmara i čudnih snova.
Šta se dešava u onim trenucima kada sanjamo apokalipse i zombije, nesreće i druge neugodnosti? Naučnici iz Švicarske i Amerike izvršili su jedan eksperiment kojim su potražili odgovor na ovo pitanje. Prema njihovom mišljenju, ovo predstavlja neku vrstu treninga nervnog sistema koji pomaže ljudima da se suoče s negativnim emocijama u stvarnom životu. U svom članku naučnici su napisali da nam emocije koje osjećamo u snovima pomažu da podnesemo emocionalni pritisak i pripreme nas za moguće stresove u budućnosti.
Naučnici su proučavali aktivnosti u nekoliko dijelova mozga tokom spavanja, koristeći elektroencefalogram. Oni su budili 18 volontera nekoliko puta tokom noći i pitali ih kakve su snove sanjali i jesu li to bile noćne more. Zahvaljujući njihovim odgovorima i analiziranju moždane aktivnosti, istraživači su identificirali dvije zone u mozgu koje su odgovorne za noćne more. To su insula i srednji dio moždanog korteksa.
Ova dva dijela mozga se aktiviraju i u situacijama kada je osoba zabrinuta ili preplašena i u stvarnom životu. Insula je odgovorna za procjenu emocija i pokreće se automatski, čim osoba osjeti anksioznost. Središnji dio moždanog korteksa priprema osobu za adekvatno reagovanje kada se javi neka prijetnja i kontrolira ponašanje čovjeka kada se nađe u opasnosti. U daljnjem istraživanju naučnici su otkrili da su oni koji su imali duže i češće noćne more, manje grubo reagovali na negativne stvari u stvarnosti.
Do sada je dokazano da naša podsvijest na ovaj način komunicira s nama i pomaže nam da riješimo probleme koji nas brinu. Na primjer, ako u svojim snovima vidimo nekakvu jurnjavu, to je povezano s našim neriješenim problemima u stvarnom životu. Ipak, kao što je već rečeno, snovi su nedovoljno proučavani i mnoge zanimljive stvari vezane za njih tek trebaju biti otkrivene.
Evo još malo poznatih činjenica o snovima
Tek naučene vještine i znanja, kao što je na primjer sviranje klavira, smještaju se u nužne “police” u našem mozgu tokom spavanja. To pomaže da ih lakše zapamtimo. Dakle, bilo da spremate ispit ili samo želite zapamtiti listu obaveza za sljedeći dan, dobar san će vam pomoći u tome.
Čovjek će duže preživjeti bez hrane, nego bez sna. Rekordan broj dana koji je neka osoba zabilježila bez spavanja je 11. Ne preporučujemo vam da probate ovaj eksperiment jer, osim što može ozbiljno narušiti vaše zdravlje, može imati i smrtonosan ishod.
Oko 15 posto ljudi na svijetu su mjesečari. Oni ne samo da mogu sjediti na krevetu tokom sna i odlaziti iz prostorije u prostoriju, već mogu i napustiti kuću i prelaziti velike udaljenosti tokom spavanja. Mnogi vjeruju u to da mjesečare ne valja buditi, ali to je zapravo samo mit. Naprotiv, često je baš nužno probuditi ih.
Ljudi koji nemaju dovoljno sna mogu imati povećan apetit. Razlog za to je to što im leptin (hormon koji reguliše apetit) opada.
U prvih pet minuta nakon buđenja, zaboravljamo 50 posto svojih snova. Nakon što prođe još pet minuta, zaboravljamo skoro sve što smo vidjeli u svojim snovima. Sigmund Freud je vjerovao da na ovaj način mozak pokušava ukloniti sve iz memorije jer su snovi samo naše skrivene misli. Međutim, danas postoji potpuno drugačija teorija koja kaže da mi uključujemo svoj mozak u potpunosti nakon buđenja i zaboravljamo snove kao rezultat njegovog aktivnog rada.